Preskočite na sadržaj

Prekomjerno aktivni mokraćni mjehur

Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ) | Uspostavni istraživački projekti (UIP-2017-05-5379)

Uloga urinarnih biomarkera u prekomjerno aktivnom mokraćnom mjehuru u djece (pOAB projekt)

Znanstveni projekt pOAB, pod voditeljstvom dr. sc. Slavena Abdovića, dr. med., prihvaćen je na natječaju HRZZ-a za uspostavne istraživačke projekte za period istraživanja od 1.1.2018. do 31.12.2022. godine.

Sažetak projekta

Prekomjerno aktivni mokraćni mjehur (OAB) je najčešći funkcijski poremećaj donjeg urotrakta u djece i vodeći je uzrok intermitentne dnevne inkontinencije urina. Obligatorni simptom je hitnost, a hiperaktivnost detruzora je patognomonični urodinamski nalaz. Međutim, zbog invazivnosti urodinamike, dijagnoza se često postavlja samo na temelju simptoma. Pouzdana i neinvazivna dijagnostička metoda, kao i učinkovito liječenje, nužni su obzirom na visoku prevalenciju, značajan negativni utjecaj na kvalitetu života i nezanemarivo financijsko opterećenje. Patofiziologija bolesti temelji se na nesuspregnutim koncentracijama neurotrofina u mjehuru, primarno NGF-a, što je potvrđeno na animalnim modelima i u kliničkim istraživanjima. Kao učinkovito liječenje koriste se antikolinergici. istraživanja na odraslima pokazala su značajno više koncentracije NGF-a u pacijenata s OAB-om koje su korelirale s težinom kliničke slike. Učinkovito liječenje dovodi do pada visokih koncentracija urinarnog NGF-a, koje u refraktornim slučajevima perzistiraju. Refrakternost OAB-a je podržana kroničnom upalom mjehura što je potvrđeno visokom koncentracijom urinarnih upalnih citokina.

Cilj istraživanja

Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se objasnila uloga urinarnih biomarkera, ne samo u patofiziologiji, već i kao učinkovite i neinvazivne dijagnostičke metode, što je osobito bitno u djece gdje se urodinamika, kao zlatni standard, većinom zaobilazi zbog nelagodnosti i nesuradnje djeteta.

Metodologija

Ovo istraživanje je zamišljeno kao prospektivno i intervencijsko, s ciljem ispitivanja varijabli koje značajno klinički koreliraju s produljenom primjenom antikolinergika (>6 mjeseci) i neučinkovitosti liječenja djece s OAB-om. Ispitane varijable uključuju koncentracije urinarnih neurotrofina i citokina, ultrazvučne biomarkere, simptome i znakove bolesti, demografske podatke i urodinamski nalaz. Sekundarni cilj je analizirati osjetljivost i specifičnost urinarnih biomarkera u dijagnostici i liječenju OAB-a u usporedbi s nalazom urodinamike i kliničkim mjerama ishoda.

Financiranje

Projekt financiraju: Hrvatska zaklada za znanost i Klinika za dječje bolesti Zagreb u omjeru 85% : 15%.

Ustanova istraživanja

Projekt se odvija u Klinici za dječje bolesti Zagreb. Potporu pruža Odjel za imunološku i molekularnu dijagnostiku Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”.

Istraživačka skupina

Voditelj | dr.sc. Slaven Abdović, dr. med., Klinika za dječje bolesti Zagreb Dr. Abdović, kao voditelj projekta, zadužen je za provedbu i nadgledanje svih aspekata projekta. Sudjeluje u regrutaciji ispitanika, prikupljanju podataka, praćenju ispitanika, inerpretaciji i statističkoj analizi podataka te diseminaciji rezultata putem znanstvenih publikacija. Zadužen je za izradu i održavanje web stranice projekta. Komentor je doktorandici Čolić na doktorskom studiju.
Član istraživačke skupine | dr.sc. Lorna Stemberger Marić, dr.med., Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” Dr. Stemberger Marić sudjeluje u regrutaciji ispitanika i zdravih kontrola, prikupljanju podataka, interpretaciji i statističkoj analizi podataka te diseminaciji rezultata putem znanstvenih publikacija.
Doktorandica | Merima Čolić, mag.med.biochem., Klinika za dječje bolesti Zagreb Doktorandica Čolić sudjeluje u regrutaciji zdravih kontrola, prikupljanju podataka, analizi uzoraka, interpretaciji i statističkoj analizi podataka te diseminaciji rezultata putem znanstvenih publikacija. Projektu posvećuje puno radno vrijeme. Projekt joj osigurava doktorski studij.

Kontakt

Voditelj projekta: dr.sc. Slaven Abdović, dr.med.
Klinika za dječje bolesti Zagreb
Ul. Vjekoslava klaića 16
10000 Zagreb
Email: sabdovic {at} mefhr {dot} hr

Aktivnosti na projektu

Na sljedećem linku moguće je pratiti sve aktivnosti vezane uz znanstveno istraživanje.

Dnevnici mokrenja

  1. Dnevnik kontinencije
    U dnevniku kontinenciju ispitanik kroz 1 do 7 dana bilježi trenutke normalnog mokrenja, hitnosti, epizoda hitnosti s bijegom mokraće i izolirane intermitentne inkontinencije. Dnevnik omogućava objektivizaciju broja mokrenja tijekom dana, prisustvo i učestalost hitnosti, inkontinencije hitnosti, postmikcijske inkontinencije, inkontinencije tipa stres i smijanja. Također, bilježi se prisustvo i težina enureze i nokturije tijekom perioda praćenja. Konačno, omogućava uvid u redovitost mokrenja i razlučivanje utjecanja odgađanja mokrenja na pojavu simptoma poremećaja pohrane mokraće.
    Dnevnik kontinencije najčešće ispunjavaju pacijenti s hitnosti i/ili dnevnom intermitentnom inkontinencijom kod kojih je potrebno razlučiti opseg i težinu kliničke slike.
  2. Dnevnik mokrenja i pijenja | 48h tiskani dnevnik | 48h Excel
    Dnevnik mokrenja i pijenja objektivizira broj mokrenja tijekom dana, kapacitet mjehura, noćnu proizvodnju mokraće te volumen i raspodjelu dnevnog unosa tekućine. Ispunjava se od strane ispitanika ili roditelja/staratelja. Izuzev što je potrebno zabilježiti volumen i vrijeme svakog pojedinog mokrenja i pijenja, potrebno je i probuditi ispitanika nakon što je zaspao (najčešće u 2 navrata 1h i 4h od odlaska na spavanje) te izmjeriti volumen mokrenja s ciljem mjerenja noćne proizvodnje mokraće. Umjesto buđenja noću može se izmjeriti težina mokre pelene. Za ovu pretragu potrebno je imati mjernu posudu.